Godinama zanemarujete ove znakove? Povezani su s gotovo svim srčanim i moždanim udarima
Velika studija povezala je 99 posto srčanih i moždanih udara s četiri ključna čimbenika rizika
Srčani i moždani udari rijetko se događaju bez prethodnih upozoravajućih znakova. Prema zdravstvenim podacima prikupljenima od više od devet milijuna odraslih osoba u Južnoj Koreji i Sjedinjenim Američkim Državama, gotovo svi ljudi koji razviju srčanu bolest i dožive ozbiljan kardiovaskularni događaj prethodno imaju barem jedan od četiri glavna čimbenika rizika.
Među tim čimbenicima nalaze se povišeni krvni tlak, povišena razina kolesterola, povišena razina šećera u krvi te pušenje duhana. Kada se promatraju zajedno, pokazalo se da su ovi čimbenici u dugoročnom praćenju, objavljenom 2025. godine, prethodili čak 99 posto svih kardiovaskularnih događaja. Čak i među ženama mlađima od 60 godina, koje inače spadaju u skupinu s najnižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, više od 95 posto srčanih i moždanih udara bilo je povezano s barem jednim od navedenih čimbenika rizika.
Studija koju su proveli Greenland i njegovi suradnici objavljena je u časopisu Journal of the American College of Cardiology, piše Science Alert.
Najčešći čimbenik povezan sa srčanim udarom
Povišeni krvni tlak pokazao se kao čimbenik koji je najčešće povezan s kardiovaskularnim događajima. I u Sjedinjenim Američkim Državama i u Južnoj Koreji više od 93 posto osoba koje su doživjele srčani udar, moždani udar ili zatajenje srca prethodno je imalo hipertenziju. Zbog toga bi učinkovita kontrola krvnog tlaka mogla biti jedan od ključnih načina za sprječavanje ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti u budućnosti.
"Smatramo da ova studija vrlo uvjerljivo pokazuje kako je izloženost jednom ili više nepovoljnih čimbenika rizika prije nastanka ovih kardiovaskularnih ispada prisutna u gotovo 100 posto slučajeva. Sada je cilj uložiti dodatne napore u pronalaženje načina za kontrolu tih promjenjivih čimbenika rizika, umjesto da se fokus preusmjerava na druge čimbenike koji nisu lako podložni liječenju i nisu izravni uzročnici bolesti", izjavio je u rujnu, kada je istraživanje objavljeno, vodeći autor studije i kardiolog Philip Greenland sa Sveučilišta Northwestern.
Greenland i njegovi suradnici ističu da njihovi rezultati dovode u pitanje nedavne tvrdnje prema kojima je sve više prikrivenih kardiovaskularnih događaja koji se navodno javljaju bez prisutnosti poznatih čimbenika rizika. Prema njihovom mišljenju, to pokazuje da su ranija istraživanja možda propustila određene dijagnoze ili zanemarila razine čimbenika rizika koje su bile ispod službenih dijagnostičkih pragova.
Kardiologinja Neha Pagidipati sa Sveučilišta Duke, koja nije sudjelovala u istraživanju, u uredničkom komentaru istaknula je da rezultati jasno pokazuju koliko je važno pravodobno kontrolirati zdravstvene čimbenike rizika, prije nego što dovedu do ozbiljnih i potencijalno smrtonosnih posljedica. "Možemo – i moramo – učiniti više", napisala je Pagidipati.
Uzroci srčanih udara
U studiji objavljenoj u rujnu 2025. godine znanstvenici iz klinike Mayo analizirali su 1474 slučaja srčanog udara kod osoba u dobi od 65 godina ili mlađih. Slučajevi su zabilježeni između 2003. i 2018. godine u okrugu Olmsted u saveznoj državi Minnesoti.
Detaljnom analizom medicinske dokumentacije i dijagnostičkih snimaka istraživači su nastojali utvrditi primarni uzrok svakog pojedinog slučaja. Tradicionalno se većina srčanih udara pripisuje začepljenju arterija uzrokovanom aterotrombozom, stanjem u kojem krvni ugrušci blokiraju protok krvi prema srcu.
No rezultati su otkrili iznenađujuću razliku među spolovima. Naime, pokazalo se da je više od polovice srčanih udara kod žena uzrokovano čimbenicima koji nisu povezani s aterotrombozom. Kod muškaraca je aterotromboza bila odgovorna za 75 posto srčanih udara, što nije bilo iznenađujuće. Međutim, kod žena je bila uzrok svega 47 posto slučajeva, odnosno manje od polovice.
Kod žena je čak 34 posto svih srčanih udara povezano s takozvanim sekundarnim infarktima miokarda uzrokovanima neravnotežom između opskrbe i potrebe za kisikom (SSDM). Riječ je o stanju u kojem dolazi do poremećaja između količine kisika koju srčani mišić prima i količine koja mu je potrebna, a uzrok mogu biti drugi zdravstveni problemi poput anemije ili infekcije.
Među ostalim značajnim uzrocima srčanih udara istraživači su izdvojili spontanu disekciju koronarnih arterija (SCAD), stanje u kojem dolazi do puknuća stijenke arterije i nakupljanja krvi unutar nje, kao i embolije, odnosno krvne ugruške koji iz drugih dijelova tijela dospijevaju do srca.
"Ovo istraživanje skreće pozornost na uzroke srčanih udara koji su kroz povijest bili nedovoljno prepoznati, osobito kod žena. Kada se pogrešno protumači temeljni uzrok srčanog udara, to može dovesti do liječenja koje je manje učinkovito ili čak štetno. Razumijevanje razloga zbog kojeg je došlo do srčanog udara jednako je važno kao i samo liječenje. Upravo to može predstavljati razliku između uspješnog oporavka i ponovnog srčanog udara", izjavila je kardiologinja Claire Raphael prilikom objave rezultata istraživanja.
POGLEDAJTE GALERIJU