Zabrinjavajući rezultati nove studije: Europska mladež gubi snagu i fleksibilnost
Studija pokazuje da su europska djeca u lošijoj fizičkoj kondiciji nego ikad u posljednjih 60 godina
Nova studija je otkrila da djeca i adolescenti u Europi ne postižu zadovoljavajuću razinu fizičke spremnosti u pogledu snage, fleksibilnosti i sastava tijela. Istraživači sa Sveučilišta u Zaragozi utvrdili su da je od 1990. godine do danas došlo do pada fizičke spremnosti djece povezane sa zdravljem.
Rezultati studije, objavljeni u časopisu Sports Medicine – Open, detaljno prikazuju promjene glavnih pokazatelja fizičkog zdravlja: mišićne snage, fleksibilnosti, sastava tijela i kardiorespiratorne spremnosti. Te su komponente ključne odrednice trenutačnog i budućeg zdravlja populacije, što znači da "propuštamo veliku priliku koju će biti teško nadoknaditi", istaknuli su autori.
Studija je obuhvatila 417.362 sudionika u dobi od šest do 16 godina iz 20 europskih zemalja, a podaci su prikupljani u razdoblju od 1965. do 2023. godine.
Autori su utvrdili da je snaga gornjeg dijela tijela općenito u padu od 1970-ih, uz kratko razdoblje stabilnosti između 1980. i 2000. godine, nakon čega je ponovno uslijedio pad. Snaga donjeg dijela tijela, mjerena testovima skakanja, rasla je do 1980-ih, no od tada kontinuirano opada, piše Euro News.
Povećanje udjela tjelesne masti
Tim je također uočio postojano, linearno pogoršanje koje se očituje u povećanju udjela tjelesne masti, trendu koji se često podcjenjuje ako se koristi isključivo indeks tjelesne mase (ITM). Najlošiji trend zabilježen je kod fleksibilnosti, koja pokazuje kontinuirani pad koji se ubrzao od 2000. godine.
Što se tiče kardiorespiratorne kondicije – sposobnosti srca, pluća i krvnih žila da učinkovito opskrbljuju mišiće kisikom tijekom dugotrajne tjelesne aktivnosti – autori su primijetili da, nakon dugotrajnog pada, najnoviji podaci upućuju na to da se trend možda stabilizirao u razdoblju od 2015. do 2023. godine.
Ipak, autori studije upozoravaju da su te razine i dalje niže od onih zabilježenih u prethodnim desetljećima.
"Ovi nalazi potvrđuju potrebu za pojačanim nastojanjima u promicanju tjelesne aktivnosti putem javnih institucija", naveli su u priopćenju za javnost.
Autori ističu da je tjelesna kondicija važan pokazatelj zdravlja tijekom djetinjstva i adolescencije.
Tjelesna neaktivnost uzrokuje bolesti
Kardiorespiratorna izdržljivost i zdrav sastav tijela tijekom djetinjstva i adolescencije povezani su s boljim kardiovaskularnim profilom i smanjenim rizikom od smrtnosti u kasnijoj životnoj dobi. S druge strane, mišićna snaga u tim razdobljima povezana je sa zdravijim sastavom tijela.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da se djeca i adolescenti svakodnevno bave tjelesnom aktivnošću umjerenog do snažnog intenziteta u trajanju od najmanje 60 minuta, uključujući aktivnosti za jačanje mišića i kostiju najmanje tri puta tjedno. Unatoč tome, više od 75 posto europskih adolescenata ne ispunjava te preporuke.
Na globalnoj razini, WHO navodi da tjelesna neaktivnost uzrokuje oko šest posto ukupnog opterećenja bolešću povezanog s koronarnom bolešću srca, sedam posto slučajeva dijabetesa tipa 2, deset posto slučajeva raka dojke i deset posto slučajeva raka debelog crijeva.
Osim toga, tjelesnoj se neaktivnosti pripisuju prijevremene smrti (9,0 posto), smrtnost od svih uzroka (7,2 posto) te smrtnost od kardiovaskularnih bolesti (7,6 posto).
POGLEDAJTE GALERIJU