Matea je iz Kanade doselila u Sisak: 'Sve te male stvari čine veliku razliku'

Mnogi ljudi koji odrastu u drugoj zemlji, ponekad i na drugom kontinentu, u jednom se trenutku života odluče vratiti u domovinu iz koje potječu njihovi članovi obitelji i ondje započeti novo poglavlje. Među njima je i Matea Marić Sever (27), koja je rođena i odrasla u Ontariju, u Kanadi, ali danas živi u očevoj obiteljskoj kući u Sisku.

Matea je ovdje upoznala dosta hrvatskih povratnika iz Kanade, povezala se s nekima od njih, pa zajedno vježbaju hrvatski jezik. 

Prije dvije godine je pokrenula marketinšku tvrtku. Većina njezinih klijenata dolazi upravo iz Kanade i SAD-a. Uz svoj primarni posao radi i kao poslovna partnerica te instruktorica u fitness studiju u Sisku.

Matea Marić Sever za Net.hr je ispričala svoju obiteljsku priču, kako je izgledala njezina prilagodba u Hrvatskoj, ali i koje su razlike u radu i navikama Kanađana i Hrvata.

Foto: Privatna arhiva

Povratak obiteljskim korijenima

Matea se s obitelji preselila u Hrvatsku prije gotovo 15 godina. Nakon što je nekoliko godina provela u Zagrebu, sada živi u očevom rodnom Sisku.

"Baka i djed s majčine strane su se 1960-ih preselili u Toronto, u Kanadi. Djed je bio iz Popovače, a baka iz Siska. Moja mama je odrastala između Kanade i Hrvatske jer je svako ljeto provodila ovdje, kod bake i djeda, gdje je kasnije upoznala mog oca koji se 1996. godine preselio u Kanadu zbog nje. Nekoliko godina kasnije rođena sam u Torontu", započinje.

Kada je Matei bilo 12 godina roditelji su odlučili da je vrijeme za povratak u domovinu. "Gledano iz današnje perspektive, mislim da su se odlučili na taj potez prvenstveno zbog želje za kvalitetnijim načinom života, a to znači mirniji život – raditi da bi se živjelo, a ne obrnuto. Osim toga važno im je bilo sigurnije okruženje za djecu, mogućnost odlaska pješice u školu, više vremena za obitelj, bolji balans života, zdravija i prirodnija hrana te jednostavno način života u kojem vikend zaista znači odmor, a ne nastavak rada", dodaje.

Foto: Privatna arhiva

Prilagodba životu u Hrvatskoj

Ono što je Matei posebno ostalo u sjećanju je prvi dan škole u Hrvatskoj. Kaže kako je sama došla u školu, uvjerena da sve može sama. No čim je stigla, odmah je shvatila da je "nova". 

"Svi su me promatrali jer su se svi već međusobno poznavali. Ubrzo mi je prišla jedna djevojka i odmah me počela ispitivati tko sam i odakle sam. Isprva me to dosta zbunilo i uplašilo, ali kasnije smo postale prijateljice, a ona me upoznala s ostatkom razreda. U školi sam primijetila da nema onakve organizacije na kakvu sam navikla u Kanadi – sve je bilo opuštenije i spontano. Kad smo došli u razred, učitelj me predstavio kao novu učenicu iz Kanade, što je odmah izazvalo veliko zanimanje. Kasnije smo pisali raspored sati, što mi je bilo potpuno novo iskustvo. Kod predmeta 'likovni sat' pogriješila sam i napisala 'ljekovni', što je izazvalo smijeh u razredu", prisjeća se.

Iako je Matei taj dan bio pomalo stresan, tada je zaista shvatila koliko će joj se život ovdje razlikovati od onoga na koji je navikla. Hrvatski jezik danas govori tečno jer ga je cijeli život slušala i učila kako uz obitelj, tako i uz hrvatsku školu i zajednicu.

"Kad sam došla u Hrvatsku i počela ga svakodnevno koristiti, shvatila sam da je to potpuno druga razina i da je puno teže nego što sam očekivala – posebno padeži, s kojima sam se jednostavno pomirila da nikada neće biti savršeni", iskreno priznaje.

Foto: Privatna arhiva

Razlike Hrvata i Kanađana

Prilagodba novoj sredini nije uvijek jednostavan proces, osobito kada se dolazi iz drukčijeg kulturnog i društvenog okruženja. Prisjećajući se prvih godina života u Hrvatskoj, Matea kaže da je trebalo vremena da se izgradi osjećaj pripadnosti.

"Isprva nije bilo jednostavno. Bili smo Kanađani koji dolaze iz drukčijeg svijeta i ljudi nisu uvijek znali kako nas prihvatiti. S vremenom se to promijenilo – mi smo se prilagodili njima, a i oni su postali otvoreniji. Danas je situacija puno prirodnija i prihvaćaju nas više nego tada", kaže.

ŽIVOT U ZAGREBU /

Portugalku je sudbina spojila s Hrvatom: 'Nismo ni mjesec dana izlazili, već me doveo u Hrvatsku'

Život u dvije različite zemlje dao joj je priliku da izbliza upozna njihove prednosti, ali i razlike u mentalitetu, navikama i svakodnevici. Iako ih ne smatra nepremostivima, kaže da su itekako primjetne: "Razlika ima jako puno. U Kanadi je tempo života ubrzan, sve je planski i organizirano, dok je u Hrvatskoj život opušteniji i spontaniji. Kanađani su izrazito pristojni i često vrlo oprezni u komunikaciji, dok su Hrvati direktni i iskreni bez puno uvijanja. U Hrvatskoj se više pazi na stil i društveni život, dok je u Kanadi naglasak više na praktičnosti i funkcionalnosti. S druge strane, obje kulture dijele ljubav prema prirodi, osjećaj nacionalnog identiteta i važnost obitelji i zajednice."

POVRATAK KORIJENIMA /

Ignacio iz Argentine doselio u Zadar: 'Povezao sam kockice obiteljske priče koja se generacijama izgubila'

Promatrajući obje sredine iz perspektive osobe koja ih dobro poznaje, Matea vjeruje da postoji prostor za međusobno učenje. Svaka kultura, ističe, ima svoje prednosti, ali i područja u kojima bi se mogla dodatno razvijati: "Kanađani bi mogli naučiti opušteniji i manje 'transakcijski' pristup životu, više spontanosti i međusobne pomoći bez stalnog računanja. Hrvati bi mogli naučiti malo više fleksibilnosti u komunikaciji i načinu izražavanja jer direktnost ponekad može zvučati grubo."

Veze između Hrvatske i Kanade posljednjih su godina sve izraženije, ponajprije zahvaljujući brojnoj hrvatskoj dijaspori. Matea primjećuje da se znatniji broj ljudi odlučuje na dolazak ili povratak u zemlju svojih predaka. "Sve ih je više, posebno onih hrvatskog podrijetla. U posljednjih nekoliko godina puno ljudi se preselilo ovdje i imam sve više kontakata s njima. Mnogi moji prijatelji iz Kanade su već bili ovdje i oduševila ih je obala i priroda."

Posao i radne navike

Matea naglašava kako dosta radi jer je poduzetnica i stalno razmišlja o poslu, ali ovdje ima veliku slobodu organizacije vremena.

"Zato uvijek pokušavam u dan uklopiti stvari koje me ispunjavaju – odlazak na kavu, šetnje, bicikliranje, posjete drugim gradovima, druženje sa psima, čitanje u dvorištu ili jednostavno uživanje u miru. Naravno, i stvaranje sadržaja je dio toga, iako je to ujedno i posao. Ljeti većinu dana provodim vani i maksimalno koristim lijepo vrijeme, dok sam zimi više u zatvorenom prostoru ili putujem na advente i kraća putovanja", kaže.

Usporedila je i rad u ove dvije zemlje, ali dodaje kako je najveća razlika u mentalitetu: "U Kanadi se radi vrlo strukturirano i brzo, s jasnim pravilima i očekivanjima, dok je u Hrvatskoj pristup opušteniji i fleksibilniji. Radno vrijeme je slično, ali u Kanadi se strogo poštuju pauze i prekovremeni rad, dok je u Hrvatskoj sve nešto fleksibilnije i ležernije."

Foto: Privatna arhiva

Troškovi života

Život s obje strane Atlantika pružio joj je priliku da iz prve ruke usporedi svakodnevne troškove i kvalitetu života. Prema njezinu iskustvu, uvriježeno mišljenje o znatno višem životnom standardu s druge strane oceana ne odgovara uvijek stvarnosti.

"Prije uvođenja eura, Hrvatska je u većini stvari bila znatno jeftinija. Danas je situacija malo drukčija. Neke stvari, poput kozmetike i luksuznih proizvoda, čak su skuplje ili slične cijenama u Kanadi. No stanarine, režije i osnovni troškovi života i dalje su pristupačniji nego u Kanadi. Ljudi često misle da je Kanada bolja zbog većih plaća, ali ne uzimaju u obzir i puno veći trošak života pa se na kraju sve to dosta izjednači", pojašnjava ova poduzetnica.

Iako je odrastala daleko od domovine, neke navike i okusi iz djetinjstva ostali su joj posebno važni. Kaže da upravo kroz hranu najlakše održava povezanost s korijenima i obiteljskom tradicijom. Matea priznaje kako voli hrvatsku kuhinju jer je odrasla na domaćim jelima: "Najviše volim faširance sa špinatom, mahune na salatu, ćevape, sarmu, janjetinu, odojak, grah i još mnogo toga. Kako starim, sve više cijenim tradicionalne recepte koje želim očuvati i prenijeti dalje u obitelji."

Foto: Privatna arhiva

Kvaliteta života u Hrvatskoj

Kad govori o kvaliteti života, tvrdi kako sve ovisi o tome iz kojeg se kuta promatra, ali naglašava da ne bi živjela ovdje da nije zadovoljna.

"Mislim da ljudi često kvalitetu života svode isključivo na financije, ali meni je puno važniji cjelokupni doživljaj života – od opuštenih dugih kava s prijateljima, nedjelja koje su stvarno neradne, do prirode koja je uvijek blizu, kvalitetne hrane i više slobodnog vremena. Sve te male stvari čine veliku razliku i često vrijede više od same plaće", objašnjava.

Dok je živjela u Zagrebu, javni prijevoz je koristila svakodnevno, dok ga u Sisku koristi rjeđe. Priznaje da je u Hrvatskoj javni prijevoz ipak praktičniji nego u Kanadi, gdje je automobil gotovo nužnost.

NOVI ŽIVOT U PLEŠKOVCU /

Nijemac nakon 42 godine u Australiji doselio u Međimurje: 'Nisam mogao zamisliti da ću jednog dana ovdje živjeti'

Neizostavna tema je i zdravstvo, a Matea ističe kako je kako je njezino iskustvo vrlo pozitivno, premda, kaže, sustav ima svojih mana, kao i svaki, ali smatra da je kvalitetan i dostupan.

"Cijenim to što se relativno brzo može doći do liječnika, što se dobivaju detaljne pretrage i što postoji otvoren pristup dijagnostici i liječenju, uključujući i holističke pristupe", komentira.

Iako je u Hrvatskoj provela veći dio života, priznaje da joj Kanada i dalje nedostaje, ponajviše zbog obitelji i prijatelja koji su ostali ondje. "Iako sam ovdje dugo, to je moj prvi dom i to se ne briše. Također mi ponekad nedostaju određene stvari i sadržaji, ali upravo zato ih više cijenim kada ih ponovno doživim", zaključuje Matea Marić Sever.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU:

ZA NET.HR /

Kineskinja Rebecca o životu s Hrvatom: 'Zajedno kuhamo i obavljamo kućanske poslove’