Klimatolog komentirao vrućine i poslao ozbiljno upozorenje za Hrvatsku: 'Kišnicu ćemo morati čuvati'

Toplinski val koji je srušio temperaturne rekorde diljem Europe i zahvatio Hrvatsku nije iznenadio znanstvenike. Klimatolog akademik Mirko Orlić, profesor emeritus s Geofizičkog odsjeka PMF-a, gostujući u studiju RTL-a Danas, pojasnio je da je ovakav scenarij predviđen još prije deset godina te da se ne radi o nevidljivoj prirodnoj katastrofi, već o očekivanoj posljedici globalnog zatopljenja.

Iako se mnogima čini da su ovakve vrućine iznenadne i silovitije nego ikad, akademik Orlić ističe da su projekcije jasno ukazivale na ovakav razvoj događaja.

"Kad je riječ o toplinskim valovima, za naš dio Europe bilo je jasno da će oni postajati intenzivniji, da će postajati dulji i češći", objasnio je, naglašavajući razliku između dnevne prognoze i dugoročnih klimatskih projekcija.

Upravo zato, tvrdi, ovo se ne može nazvati nepredvidivom katastrofom, za razliku od, primjerice, potresa. "Ovo su stvari o kojima se govorilo. Ne, doduše, u smislu da će 29. lipnja u toliko sati biti toliko i toliko stupnjeva, to ne možete napraviti. Ali možete u statističkom smislu reći i godinama i desetljećima unaprijed što će se zbivati", rekao je Orlić.

TOTALNA PRŽIONA /

Treba to preživjeti! Na jugu Hrvatske u 7 ujutro izmjereno preko 30°C: DHMZ izdao upozorenja

Fenomen 'omega' 

Specifičnost ovog toplinskog vala leži u meteorološkom fenomenu koji se u početku nazivao "omega". Naziv dolazi od oblika mlazne struje, snažnog vjetra na velikim visinama, koji je u jednom trenutku poprimio oblik grčkog slova omega. Taj oblik stvara takozvanu blokadu koja omogućuje dugotrajno zadržavanje izrazito vrućeg zraka nad jednim područjem.

Orlić je taj fenomen slikovito usporedio s oceanskim valom. "Kad se val približi obali, on počinje rasti i onda se lomi. Imate surfere koji jašu na njemu", objasnio je.

Upravo se takav "lom" dogodio nad središnjom Europom, zbog čega su Njemačka, Češka i Poljska bilježile temperature više od 40 stupnjeva, dok je Hrvatska u početku bila nešto pošteđenija. Osnovni uzrok ovih promjena je globalno zatopljenje, koje je jače na Arktiku nego na ekvatoru, što mijenja temperaturnu razliku i dovodi do ovakvih dugotrajnih ekstremnih stanja.

Posljedice su već vidljive u našoj svakodnevici. Sve smo ovisniji o klima-uređajima, a nameće se i pitanje promjene radnog vremena, posebice za one koji rade na otvorenom.

"Treba ljude koji rade na otvorenom štedjeti. To je nemoguće raditi na takvim uvjetima, jer pazite, ove temperature o kojima mi tu govorimo su temperature u hladu", upozorio je Orlić.

U budućnosti nas, prema njegovim riječima, čeka prilagodba - od energetske obnove zgrada, što se već događa u Zagrebu, do mogućeg uvođenja "sieste" po uzoru na mediteranske zemlje.

VRHUNAC TOPLINSKOG VALA /

Hrvatska se prži, temperature idu do 39 °C: Meteorologinja otkrila kad stiže osvježenje

Tropske noći i toplo more

Poseban problem predstavljaju i takozvane tropske noći, kada se temperatura ne spušta ispod 20 stupnjeva. One su posebno izražene u gradovima uz more, gdje zagrijano more tijekom noći isijava toplinu i sprječava rashlađivanje, čime se tijelo ne može oporaviti za sljedeći vrući dan.

Ekstremne vrućine ne pogađaju samo kopno. Orlić upozorava da postoje i "toplinski valovi u moru", koji imaju ozbiljne posljedice na morski ekosustav. Temperatura mora u lipnju već doseže 26 ili 27 stupnjeva, što je drastična promjena.

"Pazite, prije 30-40 godina normalna ljetna temperatura je imala maksimum u kolovozu i bila je 25 stupnjeva. Mi sad u lipnju mjerimo do 27", naglasio je. Ovako toplo more pogoduje cvjetanju mora, utječe na koralje i uzrokuje migraciju ribljih vrsta s juga prema sjeveru.

IVAN GUTTLER U DIREKTU /

Ravnatelj DHMZ-a otkrio do kada će trajati toplinski val: 'Temperature će rasti iz dana u dan'

Orlić: Vodu ćemo morati čuvati

Kao ključne strategije za borbu protiv klimatskih promjena, Orlić navodi ublažavanje, odnosno smanjenje emisija stakleničkih plinova, te prilagodbu. Upozorio je i na budući problem s vodom u Hrvatskoj. 

"Jedna stvar koja će biti jako važna za Hrvatsku za sada ne vidi. Mi smo zemlja koja nema problema s vodom. Sve projekcije koje sam vidio kažu da ćemo mi i dalje imati oborine u Hrvatskoj. To je dobra vijest. Nećemo ostati bez vode, ali oborine ćemo imati uglavnom zimi i u sjevernom - sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.

A što to znači? Oborina će biti intenzivna. Vidjeli ste pljuskove. I onda ljudi imaju prve impulse da se riješe te vode. Nećemo se smjeti rješavati te vode. Morat ćemo je sačuvati, ne puštati u more da bi je mogli koristiti u onim dijelovima godine kad nema oborine i u onim dijelovima zemlje gdje nema vode", zaključio je Orlić.