Šutjelo se godinama, sada arhivi otkrivaju tko je bio nacist: 'Mislio sam da je djed bio ljevičar'

Hanno Dannenfeld oduvijek je vjerovao da je njegov djed po očevoj strani bio politički lijevo orijentiran i blizak sindikalnom pokretu. No njegovo se ime sada pojavilo u evidenciji Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke.

"Svog sam djeda oduvijek doživljavao kao čovjeka lijevo orijentiranih političkih uvjerenja, a sada se njegovo ime pojavilo i u evidenciji NSDAP-a", rekao je za Deutsche Welle.

Nakon objave velikog broja članskih iskaznica NSDAP-a u američkom Nacionalnom arhivu brojni Nijemci pokušavaju provjeriti jesu li njihovi preci bili članovi nacističke stranke. Zbog velikog interesa i kompliciranog pretraživanja njemački tjednik Die Zeit razvio je jednostavniji alat u koji se unose ime, godina i mjesto rođenja.

Takva otkrića za mnoge su bolna jer mijenjaju sliku o članovima obitelji koje su poznavali kao brižne djedove, bake ili roditelje.

JASNA PORUKA /

Penava: 'Bleiburg i Križni put su najmasovniji zločini počinjeni nad hrvatskim narodom'

Godine šutnje i opravdavanja

Nakon rata u mnogim se obiteljima gotovo nije govorilo o vlastitoj ulozi tijekom nacizma. Istraživanja pokazuju da velik broj Nijemaca vjeruje da njihovi preci nisu sudjelovali u zločinima ili da su čak pomagali progonjenima.

Povijesni podaci ipak pokazuju da je NSDAP imao oko 8,5 milijuna članova, odnosno da je 1945. približno svaki peti punoljetni Nijemac bio član stranke.

"Uvijek postoji predodžba: dobro, to su počinitelji. Ali na taj način ostatak društva ostaje netaknut", rekla je kulturologinja Aleida Assmann.

Tijekom denacifikacije mnogi su članstvo opravdavali pritiskom okoline, karijerom ili potrebom za nastavkom školovanja. Potvrde kojima su oslobađani odgovornosti podrugljivo su nazivane "Persil potvrdama", kao simbolom pranja vlastite krivnje. 

Naziv je prema deterdžentu koji "posebno dobro pere bijelo rublje". "Bijela je boja čistoće, besprijekornosti i, naravno, nevinosti", kaže Aleida Assmann za Deutsche Welle. 

Ozbiljnije propitivanje prošlosti počelo je tek s novom generacijom, osobito krajem šezdesetih i sedamdesetih godina. Ipak, spremnost na istraživanje često nestane kada se pitanja približe vlastitoj obitelji.

"Kada ljude suočite s time, vrlo brzo se javlja retorika opravdavanja. U slučaju mog djeda: 'Bio je vrlo mlad, otac ga je poslao u Napolu. Kasnije je, međutim, bio dobar suprug, dobar otac i dobar djed.'", rekao je Dannenfeld.

MILIJARDE SU U PITANJU /

Europa želi prekinuti vojnu ovisnost o SAD-u, ali jedan problem i dalje ostaje!

Za mnoga pitanja danas je prekasno

Više od osam desetljeća nakon pada nacističkog režima teško je utvrditi zbog čega se netko učlanio u stranku. Datum pristupanja može biti važan trag, posebno ako je netko postao član prije dolaska nacista na vlast 1933. godine.

Dannenfeld žali što se o toj temi nije govorilo dok su stariji članovi obitelji još bili živi.

"Žao mi je zbog svih razgovora u kojima se ta tema samo površno doticala. Nismo imali ništa za što bismo se mogli uhvatiti. Nismo imali ništa crno na bijelo, kao što sada odjednom imamo zahvaljujući ovim članskim iskaznicama. A riječ je o jednom od najvećih zločina u povijesti čovječanstva.", rekao je.

Objavljeni dokumenti zato ne otvaraju samo pitanja o prošlosti. U vrijeme jačanja krajnje desnice u Njemačkoj ponovno se postavlja i pitanje kako bi se današnje generacije ponašale kada bi demokratske vrijednosti bile ugrožene.