Gledamo li kraj europske BiH? To je velika promjena, njegov odlazak može pokrenuti lavinu

Bosna i Hercegovina je s oduševljenjem ispratila visokog predstavnika Christiana Schmidta, ili barem njen većinski dio. Iz SAD-a stigla je i vijest da će njegov nasljednik započeti gašenje Ureda OHR-a u ovoj zemlji prebacujući ovlasti na državne vlasti.

Situacija je povoljna, smatra zamjenica stalnog predstavnika SAD-a pri UN-u Tammy Bruce. Vlasti Republike Srpske odustale su od prijetnji odcjepljenjem, Banjaluka priznaje odluke Ustavnoga suda BiH, a Milorad Dodik se povukao s funkcije predsjednika, podsjeća Bruce.

"BiH kreće prema novoj fazi. OHR nije nikada bio zamišljen kao trajni ured", rekla je Bruce i dodala da će Schmidtov nasljednik imati ograničenu ulogu te da će biti "nepristran i imati povjerenje svih zajednica". "Posredovati, a ne diktirati odluke stranaca", dodala je, prenosi Hina.

Javili su se i Rusi. Njihov predstavnik pri UN-u Vasilij Aleksejevič Nebenzia ocijenio je da je OHR "glavni uzrok nestabilnosti' u BiH". Slično je ponavljao i Dodik - Schmidt je provodio samovolju poništavanjem zakona i zaključaka Narodne skupštine RS-a, ali i izmjenom Kaznenog zakona BiH po kojoj je najmoćniji čovjek RS-a osuđen na zatvor.

Podsjetimo, Nijemac na čelu Ureda OHR-a ovoga je vikenda pred Vijećem sigurnosti UN-a najavio odlazak s funkcije, a u New Yorku je potvrdio da odlazi u lipnju, kada bi se trebao imenovati njegov nasljednik.

PRED UN-OM /

Schmidt potvrdio odlazak, u posljednjem obraćanju upozorio: 'Ovo je posebno zabrinjavajuće'

Prilika za zaokret?

Službeno Sarajevo nastavlja retoriku ugroze Zagreba i Beograda. "Kada su god mape crtane u Zagrebu ili Beogradu moj narod je patio", rekao je predsjedavajući Predsjedništva i bošnjački član državnoga vrha Denis Bećirović optužujući Srbiju i Hrvatsku za miješanje u unutarnja pitanja BiH.

Odgovorio mu je predstavnik Hrvatske u UN-u Hrvoje Ćurić Hrvatinić, rekavši da koristi UN kao platformu za svoju predizbornu kampanju. Javila se i europarlamentarka Željana Zovko ocijenivši kako je to prilika za zaokret. Zovko smatra da OHR treba izmjestiti iz BiH i da bi trebala imati savjetodavnu ulogu, a vlast treba prepustiti domaćim političarima, javlja Hina.

Otvara li odlazak Schmidta put ustavnim promjenama? Kako diše bh. javnost i je li oduševljenje kod susjeda vezano za raspolaganje državnom imovinom? Je li ured OHR-a uopće potreban ovoj zemlji i koja mu je alternativa? Bliži li se kraj priče o europskoj BiH?

Sve to pitali smo analitičare u Mostaru i Banjoj Luci. Za net hr. govore glavni urednik portala Dnevnik.ba iz Mostara, Jurica Gudelj te urednik, novinar i jedan od osnivača portala Gerila.info iz Banjaluke, komunikolog Mladen Bubonjić.

'SMUČILA EU SVAKOM PRISTOJNOM' /

Dodik žestoko opleo po europskoj šefici diplomacije: 'Da je pročitala, ne bi ispadala glupa'

Gudelj: BiH je potrebno potpuno zatvaranje OHR-a

Bosni i Hercegovini je potrebno potpuno zatvaranje OHR-a, smatra analitičar Jurica Gudelj. "Bosna i Hercegovina napokon treba postati normalna, demokratska država u kojoj njeni građani i njihovi politički predstavnici preuzimaju odgovornost za funkcioniranje države", ističe u uvodu.

U ovoj se zemlji gotovo 30 godina odvija borba, kako kaže Gudelj, dviju malignih politika - bošnjačkog unitarizma i srpskog separatizma. 

"Takve politike učinile su Bosnu i Hercegovinu potpuno nefunkcionalnom državom. I s te strane, visoki predstavnici nisu imali neutralnu ulogu, nego su cijelo ovo vrijeme podržavali bošnjačke unitariste, što je potpuno poremetilo ravnotežu političkih, društvenih i međunacionalnih odnosa", navodi.

Schmidt neće biti posljednji visoki predstavnik u BiH, predviđa se da će u Ured OHR-a doći još jedan, koji bi trebao biti posljednji. No, u ovoj zemlji nema progresa bez reforme izbornog zakona, naglašava analitičar. 

"Bez toga ne može postati funkcionalnom državom, dok god jedan narod drugom bira političke predstavnike, Bosna i Hercegovina će biti u kaosu. Ako nema drugog načina da se dođe do izbora legitimnih političkih predstavnika, onda je jedno od rješenja i treći entitet, kako je to kazao kardinal Puljić na nedavnoj konferenciji u Zagrebu", ističe Gudelj.

'DODIK JE PRIMITIVAC' /

BiH nakon Schmidta? Gjenero: 'Žalosno je da se svi vesele, ali ta ideja je suicidalna'

Bubonjić: Mijenja se cijeli odnos prema BiH

Novinara portala Gerila.info Mladena Bubonjića pitali smo je li ured OHR-a uopće potreban u BiH i koja mu je alternativa? On, kao i Gudelj smatra da institucija kao OHR nije normalno rješenje za jednu demokratsku državu.

"Nije dobro da strani zvaničnik desetljećima može nametati zakone i smjenjivati izabrane dužnosnike. To stvara zavisnost i domaćim političarima daje alibi da kada im odgovara, pozivaju se na OHR, a kada im ne odgovara, napadaju ga. Ali problem je što BiH još nema dovoljno snažne domaće mehanizme koji bi zamijenili OHR", kaže analitičar iz Banja Luke.

Govoreći o alternativi visokom predstavniku Bubonjić ističe da ona ne može biti samo zatvaranje OHR-a po svaku cijenu.

"Alternativa mora biti jačanje Ustavnog suda BiH, nezavisnog pravosuđa, državnih institucija, izbornog sistema, političke odgovornosti i stvarnog nadzora kroz pregovore s EU. OHR ne treba biti trajna institucija, ali njegovo ukidanje bez ozbiljne domaće i međunarodne zamjene moglo bi otvoriti još veći prostor za političku samovolju i ozbiljne probleme", ističe.

Odlazak Christiana Schmidta naš banjalučki analitičar ne gleda samo kao odlazak jednog čovjeka. Napuštanje funkcije je znak promjene cijelog odnosa međunarodne zajednice prema BiH.

"OHR ostaje, ali je očigledno da se želi manje direktnog međunarodnog upravljanja. Vlast u Republici Srpskoj će ovo predstaviti kao pobjedu. Međutim, za građane to ne mora značiti bolji život ili više pravde. To prije svega znači da će domaće političke elite imati više prostora. Pitanje je da li će taj prostor iskoristiti za dogovor ili za nove blokade", kaže Bubonjić

Pitamo, otvara li ovo danas-sutra put za ustavne promjene u BiH?

"Može otvoriti prostor za razgovor, ali ne znači da će do ustavnih promjena zaista doći", kaže analitičar te podsjeća da ustavne promjene u BiH nisu tehničko pitanje, nego pitanje političkog dogovora tri naroda, entiteta, stranaka i međunarodnih aktera.

"Ako odlazak Schmidta znači manje nametanja, onda bi domaći političari morali preuzeti veću odgovornost. Ali dosadašnje iskustvo pokazuje da oni najčešće ne koriste krize za dogovor, nego za jačanje svojih pozicija. Zato ne bih očekivao brze i ozbiljne ustavne promjene", tvrdi.

'SKUHANI SMO KAO ŽABE' /

Kraj rata? Avdagić: 'Putin se doveo u pat poziciju, nikome nije u interesu propala Rusija'

Gjenero: Velika je šteta da Schmidt odlazi

O odlasku visokog predstavnika Schmidta pitali smo ranije domaćeg analitičara Davora Gjenera koji smatra da je velika šteta što odlazi prije općih izbora u BiH, koji se održavaju u kasnu jesen. 

"Očito je da je borba za njegova nasljednika već počela, u balkanskim medijima se licitira s imenima kandidata, i ni jedno od tih imena ne djeluje impresivno", kaže stručnjak. Za Schmidta dodaje, radi se o možda najbolje pripremljenom Visokom predstavniku do sada.

"Schmidt je eliminirao Dodika, ali njegov mandat došao je u slijepu ulicu nakon što je Dodik istrgovao skidanje sankcija s američkom administracijom i uspio zbog nefunkcionalnosti sudstva u drugom BiH entitetu opstati na mjestu predsjednika najveće entitetske parlamentarne stranke", objašnjava Gjenero.

Kaže da je ključ Schmidtova prijepora s američkom administracijom i otpravnikom poslova SAD u Sarajevu vezan uz Južnu plinsku interkonekciju, koja je ugovorena pod uvjetima koji "nisu u skladu s europskom pravnom stečevinom i europskom energetskom regulativom".

"Kao najveći problem u provođenju tog projekta otvara se pitanje raspolaganja državnom imovinom, koju je još Visoki predstavnik Paddy Ashdown zamrznuo ranih 2000-ih. Upravo je pitanje upravljanja državnom imovinom ono oko kojeg je došlo do spora između Schmidta i administracije predsjednika Donalda Trumpa. Jasno je da u sadašnjim uvjetima sve tri političke klase u BiH, imaju interesa biti naklonjeni američkom stavu, a ne Schmidtovu čuvanju državne imovine pod zaštitom", tvrdi Gjenero.

DOČEKALA GA 'ZVIJER' /

Trump u Peking doveo šefove najvećih divova, do hotela ga pratio konvoj od 40 vozila

'Posljednja kolonija na europskom tlu'

Novinar i analitičar iz Mostara, Jurica Gudelj pak podsjeća da hrvatska i srpska strana u BiH nikad nisu bile zadovoljne radom niti jednog visokog predstavnika i da od samog početka traže zatvaranje OHR-a.

"Posljednjim visokim predstavnikom nitko nije bio zadovoljan zato što bošnjačka strana nije bila zadovoljna njegovim djelovanjem. OHR je jedna tiranijska funkcija koja nema mjesta u demokratskom svijetu. U tom smislu Bosna i Hercegovina je ostala posljednja kolonija na europskom tlu i to je nešto što žurno treba promijeniti", naglašava Gudelj.

Hrvati i Srbi u Bosni i Hercegovini bez sumnje žele ukidanje OHR-a, dok Bošnjaci isto žele nešto manje. "Oni smatraju kako se kroz djelovanje visokog predstavnika mogu ispuniti njihovi maksimalistički ciljevi odnosno pretvaranje Bosni i Hercegovine ili barem Federacije BiH u građansku državu", smatra Gudelj. 

Svibnja 2026. postoje ohrabrujuće naznake o zatvaranju OHR-a, mišljenja su u Mostaru. "Za nadati se kako će sljedeći visoki predstavnik uistinu dovesti do zatvaranja OHR-a. Postoje ohrabrujuće naznake da bi se to moglo i dogoditi s obzirom na najnovije stavove SAD-a koja je odustala od izgradnije nacija i koja uporno poziva domaće političke aktere da preuzmu odgovornost za BIH", zaključuje Gudelj.

Gledamo li kraj europske BiH?

Odlazak Schmidta mnogi vide povijesnim skretanjem s briselskog pravca. Pitamo analitičara iz Banjaluke, što se promijenilo, pušu li novi vjetrovi u smjeru svojevrsnog satelita Americi i Rusiji ili u BiH takvu stvar već imamo?

"BiH je od Daytona pod jakim spoljnim uticajem. To nije novo. Novo je to što se evropski put sve više gura u drugi plan, a sve više se govori jezikom velikih sila, energetike, bezbjednosti i interesa. Ne bih rekao da BiH sada postaje satelitska država SAD-a i Rusije, ali opasnost postoji da se o BiH sve više odlučuje mimo Brisela i mimo domaćih institucija", ističe Bubonjić.

"Ako se ključne odluke budu donosile kroz dogovore velikih sila i lokalnih lidera, onda evropski put postaje samo dekoracija, a ne stvarna politika", naglašava.

Govoreći o pulsu javnosti i oduševljenju koje se pomalja medijima, Bubonjić staje na loptu.

"Ne bih rekao da su svi oduševljeni. U Republici Srpskoj postoji vidljivo političko zadovoljstvo, jer je Schmidt godinama predstavljan kao nelegalan i neprijateljski faktor. Dio političara u RS već govori o zatvaranju OHR-a i poništavanju njegovih odluka, ali u Federaciji postoji zabrinutost. Postavlja se pitanje šta ostaje kao „kočnica“ ako domaće vlasti ponovo krenu u blokade, udare na državne institucije ili posegnu za jednostranim rješavanjima pitanja državne imovine", ističe.

Analitičar iz Banjaluke nije sklon tvrdnjama da se radi o kraju europskog puta BiH, ali kaže da sve može biti ozbiljan znak slabljenja europske BiH.

"Evropska BiH ne zavisi samo od toga šta piše u dokumentima, nego od toga da li zemlja zaista uvodi vladavinu prava, funkcionalne institucije, zaštitu ljudskih prava i jasna pravila upravljanja javnim resursima. Ako odlazak Schmidta bude iskorišten za unutrašnji dogovor i jačanje institucija, evropski put može preživjeti. Ali, ako bude iskorišten za trgovinu imovinom, borbu za pozicije i ineterse, blokade i nove etničke ucjene, onda ćemo imati BiH koja formalno govori o Evropi, a praktično se udaljava od nje", zaključuje.