Fuchsov plan za spas: Gasimo li studije koje nitko ne upisuje ili samo mijenjamo tablu na zgradi?

Tisuće mjesta na fakultetima svake godine ostaje prazno, studiji ne uspijevaju popuniti ni polovicu upisnih kvota. Samo prošle godine ostalo ih je više od 10 tisuća. Najgora situacija je na veleučilištima - na nekim smjerovima nastava se održava samo za jednog studenta. 

No, tome se odlučilo stati na kraju, pa su stigli i prvi veliki rezovi - Ministarstvo kreće u pripajanje veleučilišta u sklopu šire reorganizacije visokog obrazovanja. 

Dok ministar Radovan Fuchs govori o "racionalizaciji i učinkovitosti" sustava, kritike već stižu. Bivša ministrica obrazovanja i sveučilišna profesorica Blaženka Divjak smatra da je riječ tek o "vatrogasnoj mjeri bez strategije".

Iz Ministarstva pritom poručuju kako je to tek početak šireg preslagivanja sustava.

RTL Detektor u nastavku istražuje kako izgleda Fuchsov plan za spas visokih učilišta i što će biti sa studentima, profesorima i diplomama.

RTL DETEKTOR /

Bi li doživotni zatvor spriječio ubojstvo Luke? 'To bi bilo blaže ili jednako postojećoj kazni'

Stanje na državnim veleučilištima

Na početku akademske godine 2025/2026 u Hrvatskoj je bilo 31 veleučilište - od toga 13 javnih, na kojima studira nešto manje od 14 tisuća studenata.

U nastavku donosimo broj studenata na javnim veleučilištima, prema podacima Ministarstva obrazovanja

Foto: AI, podaci Ministarstva zdravstva

Veleučilište u Kninu najmanje je u zemlji. Ove akademske godine ondje studira tek 144 studenta. Na pojedinim studijima brojke su minimalne.

Na stručnom prijediplomskom studiju Prehrambena tehnologija upisana su ukupno dva studenta — jedan na drugoj i jedan na trećoj godini. 

Studij Poljoprivreda krša – Biljna proizvodnja ukupno pohađaju tri studenta, svi na prvoj godini. 

Na studiju Poljoprivreda krša – Stočarstvo krša ukupno je upisano pet studenata. Dvoje studenata pohađa prvu godinu, dok su tri studenta upisana na treću godinu.

Stručni diplomski studij Ekonomski i normativni okvir poduzetništva pohađaju ukupno 64 studenta. Na prvoj godini studira 36 studenata, a na drugoj 27 redovitih i jedan izvanredni.

Najviše studenata, 70, upisano je na Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom. Na prvoj godini studira 18 redovitih studenata, na drugoj 17 redovitih i 4 izvanredna studenta, dok treću godinu pohađa 26 redovitih i pet izvanrednih studenata.

Broj studenata drastično je pao u zadnje tri godine. Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), kninsko veleučilište se doslovno prepolovilo. Negativan saldo primjetan je na gotovo svim veleučilištima. Detalje možete vidjeti OVDJE

13 GODINA KASNIJE /

Što se dogodilo s našim kobasicama, nekretninama i seljacima? Detektor raskrinkao najveće mitove o EU

Prve odluke o pripajanju

Upravo zbog toga četvrtina veleučilišta više neće postojati - među njima jedno od najmanjih i jedno od najvećih po broju studenata -Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu i Zdravstveno veleučilište u Zagrebu.

Formalno nije donesena odluka o ukidanju, već pripajanju dugom javnom učilištu.

Prema odluci ministra Fuchsa:

• Međimursko veleučilište pripaja se Sveučilištu Sjeveru
• Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu pripaja se Sveučilištu u Splitu
• Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina pripaja se Tehničkom veleučilištu u Zagrebu
• Zdravstveno veleučilište pripaja se Sveučilište u Zagrebu

Kako Ministarstvo objašnjava odluku?

Iz Ministarstva navode kako su svjesni dugogodišnjih trendova - rasta broja studijskih programa uz istodobni pad broja studenata. Upravo zato pokrenuto je povezivanje veleučilišta. Cilj je, kažu, smanjenje troškova cijelog sustava, bolje upravljanje, sprječavanje preklapanja studija. 

"U uvjetima demografskog pada povezivanje manjih institucija s većima nužno je za stabilnije izvođenje studija i kvalitetniju nastavu. Integracija je važna i za očuvanje radnih mjesta", navode iz Ministarstva, uz napomenu da broj studenata nije bio jedini kriterij. No, koji su to drugi kriteriji bili važni, ne otkrivaju.

Nakon pripajanja, uvjereni su, otvaraju se i bolji uvjeti za međunarodne projekte te suradnju s gospodarstvom. Zaposlenicima Ministarstvo jamči da će zadržati postojeće radno mjesto, ali i mogućnosti napredovanja. 

JESTE LI ZNALI? /

Ovo je put nafte od bušotine do vašeg automobila: Na pumpi ne plaćate gorivo - plaćate strah

Što slijedi?

Ministarstvo kaže da je riječ o dugom i složenom procesu koji će se provoditi korak po korak, a da se pritom ne ometa redovno funkcioniranje nastave i ne naruši kvaliteta.

Provedba odluke prelazi na sveučilišta u Splitu i Zagrebu, Sveučilište Sjever te Tehničko veleučilište u Zagrebu, koja će, sukladno svojoj autonomiji, odlučiti o unutarnjem ustroju.

U praksi to znači nekoliko koraka - prvo se donosi odluka o ustroju studija, zatim šalje zahtjev AZVO-u za vrednovanje i inicijalnu akreditaciju, a potom i upis u Upisnik studijskih programa. Nakon toga potrebno je rješenje Ministarstva da bi studij mogao početi s izvođenjem.

Odluke na stolu dekana

Provjerili smo kako se cijeli proces odvija na terenu. Dekanica Veleučilišta u Kninu Marijana Drinovac Topalović potvrdila je da je ustanova 9. ožujka ove godine zaprimila odluku Ministarstva o pripajanju sa Sveučilištem u Splitu.

"Riječ je o procesu čije trajanje trenutačno nije moguće precizno predvidjeti. Pregovori o budućem ustroju još traju. Studentima je zajamčeno da će završiti studij prema upisanim programima, dok zaposlenici zadržavaju sva prava. Veleučilište i dalje normalno funkcionira", poručila je.

U Sveučilištu u Splitu poručuju kako povezivanje s kninskim Veleučilištem još uvijek traje te kako se traži rješenje, ali i da vode brigu o studenatima, zaposlenicima i akademskoj zajednici.

Konkretnih pomaka nema ni na sjeveru. Pregovori još uvijek traju i na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, kojem se pripaja Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina. Na krapinskom veleučilištu u ovoj akademskoj godini studira 218 studenata na tri preddiplomska studija - informatika, prometna logistika i operativni menadžment. 

A odluka o novom ustroju nije donesena ni na Sveučilištu Sjever. Ono što se zna je da studenti Međimurskog veleučilišta u Čakovcu nastavljaju studij pod istim uvjetima kojima su ih i upisali. Tamo trenutačno studira 394 studenata na četiri studijska smjera - stručnom prijediplomskom studiju računarstva, održivog razvoja te prijediplomskom i diplomskom studiju menadžmenta turizma i sporta. 

Kada bi sve trebalo biti gotovo i koliko ćemo uštedjeti?

Definiranog roka do kojeg bi učilišta trebala provesti odluku ministra nema. Ministarstvo ocjenjuje da bi sve trebalo biti gotovo tijekom 2027. godine. 

A do tada će sve funkcionirati kao i do sada - pa i upisi u narednu akademsku godinu 2026/2027, koji su u tijeku. 

"Riječ o procesu koji zahtijeva vrijeme, ali ga smatramo nužnim kako bi sustav znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj postao učinkovitiji, transparentniji i usmjereniji na rezultate", poručuju iz  Ministarstva.

Iako je jedan od ciljeva povezivanja veleučilišta smanjenje troškova upravljanja, Ministarstvo nema računicu koliko će se u konačnici uštedjeti. 

"Obzirom da spajanje još nije dovršeno te nisu utvrđena međusobna prava i obveze između visokih učilišta koja se pripajaju, ne može se procijeniti koliko će se smanjiti troškovi", komentirali su.

'Vatrogasna mjera' ministra Fuchsa

Promjenu u visokom obrazovanju komentirala je bivša resorna ministrica Blaženka Divjak. Kaže kako je ovdje riječ tek o vatrogasnoj mjeri, bez strategije, jasno definiranih ciljeva i plana provedbe.

Divjak nelogičnim smatra to što je Ministarstvo samo nekoliko mjeseci prije donošenja odluke o pripajanju veleučilišta sklapalo novu rundu programskih ugovora sa sveučilištima i veleučilištima.

"U njima su trebali biti navedeni ciljevi koji se postižu ovim pripajanjima, kao i načini njihova ostvarivanja te sredstva i/ili poticaji. Nije javno objavljeno da je tako nešto uneseno u programske ugovore, a oni bi mogli biti izvrstan instrument, posebno jer prema Zakonu iz 2022. visoka učilišta moraju sklopiti programske ugovore s Ministarstvom, što prije nije bio slučaj", pojašnjava.

Programske ugovore za sveučilišta Ministarstvo je potpisalo krajem 2025. Za Sveučilište u Zagrebu mogu se vidjeti OVDJE, za sveučilišta u Splitu, Osijeku i za Sveučilištu Sjever OVDJE

Sveučilišna profesorica i bivša ministrica Blaženka Divjak

Foto: Slavko Midzor/PIXSELL

Visoka učilišta i lokalna politika

Divjak upozorava ako je cilj reorganizacije ušteda, mora se jasno znati na čemu se štedi te mora postojati procjena troškova i okvirni iznos mogućih ušteda.

"Ne vjerujem da će tu biti značajnih ušteda, pa čak ni na plaći dekana, jer kada se veleučilište priključi sveučilištu ili drugom veleučilištu, opet će imati svog voditelja", poručuje.

Divjak napominje kako Hrvatskoj sigurno ne treba 13 javnih veleučilišta, ali ni toliko sveučilišta koliko ih trenutačno ima.

"Veleučilišta, pa i neka sveučilišta, osnivala su se zato što je to lokalnoj politici odgovaralo. Pogledajte samo listu profesora koji rade na pojedinim veleučilištima i sveučilištima te tko je sve na tim institucijama doktorirao. Na tim popisima nalazi se mnogo aktivnih političara.

Kada se osnuje javno visoko učilište, vrlo ga je teško ugasiti jer postoje obaveze prema zaposlenicima i studentima. Pretpostavljam da je upravo zato ovdje odabrano pripajanje drugom veleučilištu ili sveučilištu, a ne gašenje. Međutim, to neće riješiti ni pitanje kvalitete ni nedostatak studenata", zaključuje Divjak.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

Druga faza reorganizacije

Fuchsova lista veleučilišta koja će biti brisana s mape visokih učilišta ovo odlukom nije konačna. Iz Ministarstva poručuju da je riječ tek o prvoj fazi te da se pripremaju nova pripajanja.

O njima će se, kako doznajemo, raspravljati tek nakon provedbe postojećih odluka.

"Planirana buduća pripajanja predviđena su do završetka ciklusa programskih ugovora - za institute do 2027., a za sveučilišta do kraja akademske godine 2028/2029", najavljuju iz Ministarstva.

Foto: RTL