Doznajemo koliko ima lažnih online trgovina u Hrvatskoj: Broj je golem!

Vrijeme je sezonskih sniženja, no sve više ljudi u EU kupuje online gdje vrebaju mnoge podle zamke.

Internet je plodan teren za kriminalce, a loše je što potrošači u Hrvatskoj slabo poznaju svoja prava, ali i obveze. 

Čelnica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević potvrđuje da je prijevara mnogo te im se javljaju ljudi koji su kupovali online i shvatili da su "nasamareni".

"Svaki dan javi nam se najmanje pet ili šest ljudi. Toga je zaista jako puno", kaže.

Ne može potvrditi da se prevarantske stranice posebno aktiviraju tijekom sezonskih sniženja. Ističe da su one prisutne tijekom cijele godine i da prevaranti ne miruju.

"Kod online kupnje ima najviše problema i mnogo je prijevara preko interneta. Ljudi na Facebooku i drugim društvenim mrežama gledaju razne reklame i naručuju svašta. Kada pošiljka stigne, to bude sve osim onoga što su naručili. Tada kreću potraga i pitanja: tko mi je to poslao, kako i kome to vratiti, gdje su moji novci", opisujesvakodnevne probleme s kojima se susreću u udruzi.

SLOM TRŽIŠTA ILI? /

Prodaja nekretnina pala 42 posto, a cijene rastu? Stručnjak objasnio što se u Hrvatskoj događa

Iz CARNet-a, javna ustanove koja razvija i održava digitalnu infrastrukturu, kažu da je u svijetu oko 6000 registritanih domena koje su detektirali da bi se mogle koristiti u svrhu prijevara. 

"Budući da se broj lažnih internetskih trgovina mijenja iz dana u dan, neke se gase, a nove se stvaraju, teško je reći točno koliko ih je trenutno aktivno, no Nacionalni CERT u bazi podataka na servisu iffy.cert.hr trenutno prepoznaje 1760 takvih trgovina koje ciljaju građane u Republici Hrvatskoj", otkrivaju nam. 

Foto:

Kupili alat, dobili igračke

A Ana Knežević kaže nam da potrošači najčešće prijavljuju da im naručena roba uopće ne stigne ili da umjesto željenog proizvoda dobiju nešto sasvim drugo. Među prijavljenim slučajevima bilo je i nošenih tenisica te rabljene odjeće, no jedan primjer posebno se ističe.

"Najbizarniji slučaj bio je kada su ljudi naručili pilu za rezanje grana i vrtne škare, a dobili dječje igračke", otkriva naša sugovornica.

Ako se, pak, potrošač odluči na internetsku kupnju i kupuje od pouzdanog trgovca, vrijede drukčija pravila kada je riječ o povratu robe i ostvarivanju prava na reklamaciju.

OČEKIVANO ILI? /

Hrvat obišao šest kafića na našem otoku i usporedio cijene cappuccina ove i prošle godine: Pogledajte rezultat

"Kod internetske kupnje potrošači imaju pravo vratiti proizvod u roku od 14 dana bez navođenja razloga, pod uvjetom da ga nisu koristili. Ako je roba oštećena ili ima nedostatak, tada se reklamira zbog materijalnog nedostatka i vrijede ista pravila kao i kod kupnje u fizičkoj trgovini: popravak, zamjena proizvoda, raskid ugovora ili povrat novca", pojašnjava.

Pitali smo je što ako kupimo haljinu od 500 eura i ona nam se jednostavno ne sviđa. Možemo li je doista vratiti bez ikakvog objašnjenja?

"U pravilu možemo, ali proizvod treba vratiti u stanju u kakvom je zaprimljen. Ljudi, primjerice, kupe aparat za kavu, raspakiraju ga, koriste ga nekoliko dana i onda ga žele vratiti. Tada pravo na jednostrani raskid ugovora više ne vrijedi. Proizvod bi trebalo vratiti nekorišten i u stanju u kakvom je zaprimljen", rekla je Ana Knežević.

Iz Ministarstva gospodarstva odgovarili su nam da u pravila o ljetnom sezonskom sniženju ista za prodaju u fizičkim trgovinama i na internetsku trgovinu.

Kako se zaštititi?

Daju i nekoliko savijeta za kupovanje online: 

provjere identitet trgovca i njegovo registrirano sjedište, osobito ako je riječ o trgovcu izvan Europske unije

prije kupnje proučite opće uvjete poslovanja

kupujte putem provjerenih internetskih trgovina i službenih stranica robnih marki

u slučaju sumnje provjere internetsku stranicu putem alata Nacionalnog CERT-a dostupnog OVDJE.

"Najvažniji savjet potrošačima jest da prije kupnje usporede istaknutu referentnu i sniženu cijenu, provjere uvjete prodaje te kupuju od provjerenih trgovaca. Ako posumnjaju na nepravilnosti, mogu ih prijaviti tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata", ističu iz Ministarstva. 

MINISTAR U RTL-U DANAS /

Njemački div kupio DOK-ING i tu priča nije gotova! Šušnjar: 'Diskrecija je moje srednje ime'

Iz CARNet-a daju dodatne savijete: "Za zaštitu prilikom kupovine putem interneta savjetujemo građanima da ne djeluju u afektu, da zastanu i razmisle, plaćanje čine putem računala, a ne putem mobilnog uređaja, sumnjive stranice provjere pomoću servisa CERT iffy. 

Dodatne savjete Nacionalnog CERT-a možete pronaći OVDJE.

No nije Hrvatska jedina na udaru online prevaranata. 

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Potrošački semafor Europske komisije za 2025. godinu pokazuje da se sve više kupuje putem interneta, pri čemu su potrošači izloženi brojnim problemima.

"Kupci na internetu imaju više od 60 posto veću vjerojatnost da će imati problema s kupnjom u usporedbi s onima koji kupuju u fizičkim trgovinama. Čak 93 posto internetskih kupaca izrazilo je zabrinutost zbog ciljanog oglašavanja, uključujući prikupljanje osobnih podataka bez pristanka (71 posto), pretjerano oglašavanje (67 posto) i neizbježnu personalizaciju (63 posto). Dodatno, 45 posto potrošača susrelo se s internetskim prijevarama tijekom protekle godine, a mnogi su iskusili nepoštene poslovne prakse, uključujući lažne recenzije (66 posto) i obmanjujuće popuste (61 posto)", navodi se u izvješću. 

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Gotovo svi pokazatelji zaštite potrošača u Hrvatskoj ispod su prosjeka Europske unije (vidi grafikon dolje).Ispod europskog prosjeka nalaze se povjerenje u trgovce i pružatelje usluga te povjerenje u sigurnost proizvoda. Istraživanje pokazuje i da se hrvatski potrošači suočavaju s više problema nego prosječni građani EU-a, dok je poznavanje potrošačkih prava znatno ispod europskog prosjeka. Nižu ocjenu od prosjeka EU-a bilježi i pažnja koju građani prije kupnje posvećuju utjecaju proizvoda na okoliš.

O semu smo pitali i Ministarstvo unutarnjih poslova koji su rekli da ne nadziru sadržaj internetskih oglasa, no ističu da se iza mnogih lažnih ponuda kriju kaznena djela prijevare. Broj takvih slučajeva raste.

Dok su tijekom cijele 2024. godine evidentirana 2680 kaznenih djela prijevare, godinu poslije taj je broj porastao na 3253. Rast se bilježi i ove godine – u prvih pet mjeseci 2026. evidentirano je 1261 kazneno djelo prijevare, u odnosu na 1153 u istom razdoblju lani. Istodobno je povećan i broj razriješenih slučajeva, s 615 u prvih pet mjeseci 2025. na 727 u istom razdoblju ove godine.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova pojašnjavaju da je prijevara svako namjerno obmanjivanje ili manipuliranje s ciljem stjecanja materijalne ili financijske koristi. Među najčešćim internetskim prijevarama izdvajaju krađu identiteta putem telefonskih poziva (vishing), lažnih e-mailova (phishing) i SMS poruka (smishing), direktorske i poslovne prijevare, lažne internetske stranice banaka, romantične prijevare, investicijske prijevare i prijevare u internetskoj kupnji te krađu osobnih podataka putem društvenih mreža.