'TO JE ZNAK' /

Rekordna suša otkrila olupinu broda staru 130 godina: Pogledajte nevjerojatne prizore

Ponovno pojavljivanje olupine 'De Hoop' nije samo podsjetnik na prošlost, već i upozorenje na budućnost u kojoj bi ekstremni vremenski uvjeti mogli postati učestaliji

18.8.2026.

9:30

Antonela Ištvan

Profimedia

Dodaj net.hr među omiljene izvore na Googleu

Uslijed ekstremnog toplinskog vala koji je zahvatio Europu, dugotrajna suša spustila je vodostaje rijeka na povijesno niske razine, što je dovelo do otkrivanja objekata koji su desetljećima, pa i stoljećima, ležali skriveni ispod površine.

Jedan od najzornijih primjera ovog fenomena zabilježen je na granici Nizozemske i Njemačke, gdje je povlačenje rijeke Rajne otkrilo olupinu broda "De Hoop", potonulog 1895. godine. Korodirani ostaci broda, koji su se pojavili iz mulja u blizini mjesta Tolkamer i Spijk, postali su jasan pokazatelj razmjera klimatskih promjena koje utječu na cijeli kontinent, piše DW.

Duh iz 19. stoljeća

Gotovo 130 godina olupina broda "De Hoop" ležala je na dnu jedne od najprometnijih europskih rijeka. Njezino ponovno pojavljivanje nije samo arheološka zanimljivost, već je izravna posljedica suše koja je vodostaj Rajne u nekim dijelovima spustila na rekordno niske razine. Plovilo koje je potonulo u drugom povijesnom razdoblju danas simbolizira razmjere suvremenih ekoloških izazova. Fotografije olupine na isušenom riječnom koritu, okružene ispucalom zemljom, postale su vizualni svjedok ozbiljnosti trenutne situacije.

IZLET TJEDNA /

Mjesto koje vrijedi posjetiti: Od plemićkog imanja do spomenika prirode

Ovaj događaj, iako specifičan, dio je šireg obrasca. Pojavljivanje davno potopljenih objekata zbog niskih vodostaja zabilježeno je diljem Europe. Riječna korita koja se povlače otkrivaju zaboravljene fragmente povijesti i istovremeno ukazuju na ozbiljnost današnjih klimatskih uvjeta.

Otkrića u drugim europskim rijekama

Rajna nije jedini primjer. Zbog rekordno niskog vodostaja, i u Dunavu, drugoj najdužoj europskoj rijeci, pojavili su se artefakti iz različitih razdoblja. U blizini srpske luke Prahovo, iz vode su izronili ostaci potopljene njemačke ratne flote iz Drugog svjetskog rata, plovila potopljena 1944. kako bi se spriječilo da padnu u ruke sovjetskih snaga. Ovi brodovi desetljećima predstavljaju opasnost za plovidbu, a budući da neki od njih navodno još uvijek sadrže neeksplodirana ubojita sredstva, njihovo je uklanjanje iznimno složeno i opasno.

Nizvodno, u Bugarskoj, povlačenje Dunava otkrilo je nalaz iz prapovijesti: kosti za koje se pretpostavlja da pripadaju mamutu. U Hrvatskoj je uočena olupina teretnog broda "Fulton", koji je prevozio ugljen i potonuo 1937. godine. Ovi nalazi, od prapovijesnih kostiju do olupina iz 20. stoljeća, potvrđuju koliki utjecaj suša ima na europske vodene tokove.

Gospodarske i energetske posljedice suše

Iako su povijesna otkrića značajna, produženi sušni uvjeti uzrokuju ozbiljne probleme koji nadilaze arheologiju. Posljedice se osjećaju u gospodarstvu cijelog kontinenta. Riječni promet, ključan za prijevoz roba, znatno je otežan. Teretni brodovi na Rajni i Dunavu prisiljeni su drastično smanjiti teret kako bi izbjegli nasukavanje, što transport čini sporijim i skupljim. Zbog toga se velik dio prijevoza preusmjerava na cestovni i željeznički promet, stvarajući dodatni pritisak na kopnenu infrastrukturu.

DREVNI SVIJET /

Grad stariji od 5000 godina krije mračnu tajnu: Arheolozi otkrili neobičan ritual

Ugrožena je i energetska stabilnost. U Mađarskoj je zbog rekordno niskog vodostaja Dunava najavljeno privremeno gašenje dijela nuklearne elektrane Paks, koja proizvodi gotovo polovicu električne energije u zemlji. Voda iz rijeke ključna je za hlađenje reaktora, a njezin nedostatak predstavlja izravnu prijetnju energetskoj sigurnosti. Pogođen je i turizam, što se očituje u otkazanim riječnim krstarenjima i isušivanju jezera koja su privlačila posjetitelje, poput jezera Brenets na granici Švicarske i Francuske.

Stručnjaci upozoravaju da ovakvi događaji nisu prolazna anomalija, već pokazatelj dugoročnih promjena. "Vrućina isušuje tlo, prazni rijeke i istovremeno povećava potražnju za vodom. To je otisak promijenjene klime", izjavila je Hannah Cloke, profesorica meteorologije i klimatologije na Sveučilištu u Readingu.