Nova vrsta ovisnosti sve veći problem i u Hrvatskoj: 'Zabrinjava koliko često prolazi nezapaženo'
Stručnjaci upozoravaju na globalnu krizu potaknutu 'uvijek dostupnom' kulturom, gdje kasnonoćno skrolanje dovodi do porasta nesanice i anksioznosti. Problem je sve izraženiji i u Hrvatskoj
Stručnjaci upozoravaju kako je Velika Britanija, ali i ostatak svijeta, zahvaćena novom krizom ovisnosti u "uvijek dostupnoj" kulturi, gdje je svaki peti pacijent koji se liječi u klinikama za odvikavanje zapravo ovisan o društvenim mrežama. Klinike bilježe slučajeve pacijenata koji provode i do osam sati na dan prikovani za svoje telefone, neprestano pregledavajući sadržaj na aplikacijama do kasno u noć, što potiče porast nesanice, anksioznosti i ovisnosti.
Grupa UKAT, koja godišnje liječi više od 3.500 ovisnika, objavila je nove podatke koji pokazuju da njihov svaki peti pacijent pati od ovisnosti o društvenim mrežama. To je dramatičan porast u odnosu na 2020. godinu, kada su bilježili tek jedan takav slučaj mjesečno.
Mnogi pacijenti u početku uopće nisu svjesni svoje ovisnosti. Pomoć potraže zbog drugih problema, poput zlouporabe alkohola ili droga, da bi kliničari tek tijekom terapije otkrili dublju ovisnost o telefonima. Više od polovice onih kod kojih je kasnije utvrđena ovisnost o društvenim mrežama prvotno je primljeno zbog problema s lijekovima na recept povezanim s nesanicom, a nesanica je bila potaknuta upravo kasnonoćnim skrolanjem.
Skrivena ovisnost i globalni trendovi
Otkriće ove velike britanske klinike za odvikavanje dolazi nakon značajnog sudskog slučaja u SAD-u, gdje je mlada žena dobila šest milijuna dolara odštete nakon što je tužila tvrtku Meta i YouTube zbog ovisnosti o društvenim mrežama koju je razvila u djetinjstvu. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva trenutno razmatra mogućnost zabrane korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina.
Problem, naravno, nije ograničen samo na Veliku Britaniju. I u Hrvatskoj, gdje je početkom 2024. zabilježeno 2,79 milijuna aktivnih korisnika, stručnjaci sve glasnije upozoravaju na eskalaciju problema. Zabrinjava podatak iz istraživanja Health Behaviour in School-aged Children (HBSC) da je čak 8 % djevojčica i 7 % dječaka u dobi od 15 godina klasificirano kao "problematični korisnici društvenih mreža".
Kako 'uvijek dostupna' kultura stvara ovisnički krug
Stručnjaci objašnjavaju da "uvijek dostupna" kultura društvenih mreža mijenja ljudsko ponašanje, pri čemu korisnici neprestano traže stimulaciju i ne mogu se isključiti. Neki ovisnici provode više od osam sati dnevno na mreži, a da uopće ne shvaćaju koliko je vremena njihov život preuzeo. Problem je postao toliko raširen da se grupama za pomoć svakog tjedna javlja desetak zabrinutih roditelja tražeći pomoć za djecu koja se bore s kontrolom korištenja društvenih mreža.
Terapeuti ističu kako platforme poput TikToka i Instagrama potiču krug ovisnosti vođen dopaminom, kemijskim spojem u mozgu povezanim s nagradom i zadovoljstvom. Korisnici postaju ovisni o uzbuđenju koje donose lajkovi, dijeljenja i komentari, ali im je ubrzo potrebno sve više angažmana kako bi postigli isti učinak, što ih zarobljava u krugu kompulzivnog korištenja.
Mnogi pacijenti su mladići i djevojke koji osjećaju ogroman pritisak da na svojim objavama izgledaju što privlačnije. To pokreće sekundarnu ovisnost, gdje satima troše na šminku, odjeću i frizuru prije nego što se osjete spremnima stati pred kameru. Stručnjaci upozoravaju da ova ovisnost može ozbiljno narušiti san, odnose i mentalno zdravlje, a neki pacijenti gube poslove ili postaju društveno izolirani zbog sve dužeg vremena provedenog pred ekranom, piše Mirror.
Problem je izraženiji i u Hrvatskoj
Istraživanje agencije Ipsos za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF potvrdilo je da je utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, uz online nasilje, najveći razlog za zabrinutost građana u Hrvatskoj. Svaka treća mlada osoba potvrdila je da se zbog sadržaja na društvenim mrežama osjećala pod stresom, usamljeno, zavidno ili s nižim samopouzdanjem. Na sjednici saborskog Odbora za zdravstvo također je upozoreno na rapidan porast anksioznosti, depresije i poremećaja spavanja kod djece, što se izravno povezuje s digitalnim tehnologijama.
Ozbiljnost situacije potvrđuje i postojanje specijaliziranih programa za pomoć. U Zagrebu, pri Psihijatrijskoj bolnici "Sveti Ivan", djeluje Dnevna bolnica za liječenje ovisnosti o internetu i videoigrama, namijenjena punoljetnim osobama. Kroz strukturirani program koji uključuje grupnu psihoterapiju, psihoedukaciju i obiteljsku terapiju, pacijentima se pomaže da povrate kontrolu nad svojim životom. Slični oblici pomoći, savjetovališta i programi prevencije dostupni su i u drugim gradovima poput Rijeke, Splita i Osijeka, dok Hrvatski zavod za javno zdravstvo nudi i nacionalnu info liniju za ovisnosti. Kao odgovor na rastuću potrebu za odmakom od ekrana, u Hrvatskoj se pojavljuje i trend takozvanih "digital detox" odmarališta.
"Ovo više nije samo pretjerano korištenje, ovo je ovisnost", izjavio je Zaheen Ahmed, voditelj liječenja u grupi UKAT. "Pristup 24/7 i beskonačni krugovi nagrađivanja na društvenim mrežama oponašaju obrasce koje vidimo i kod bihevioralnih ovisnosti i kod ovisnosti o supstancama. Najviše zabrinjava koliko često to prolazi nezapaženo, manifestirajući se kao anksioznost, nesanica ili se čak opravdava kao 'poslovna nužnost', umjesto da se prepozna kao stvarni uzrok problema."
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Danac se doselio u Split i šokirao: 'Poslovni sastanci se ovdje održavaju u kafićima'