Liječnica iz HZJZ-a: 'Ovako se zaštitite i uočite simptome toplinskog udara'

Hrvatsku tijekom vikenda očekuje prvi toplinski val koji će u brojnim krajevima donijeti vrlo visoke temperature zraka. Najviša dnevna temperatura zraka prema Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ-u) kretat će se između 29 i 34 stupnjeva Celzija. Građane očekuju dani u kojima će boravak na otvorenom i obavljanje svakodnevnih aktivnosti biti otežani. Čak će i noći biti izrazito tople.

Liječnici upozoravaju da dugotrajan boravak na visokim temperaturama može imati ozbiljne posljedice za zdravlje, osobito kod starijih osoba, kroničnih bolesnika i djece. Stoga Barbara Bekavac, dr.med. iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ-a) za Net.hr objašnjava kako se treba pridržavati preporuka za zaštitu od vrućine i prilagoditi svakodnevne aktivnosti vremenskim prilikama.

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Pripremite se za toplinski val

Pravilna zaštita tijekom toplinskog vala može značajno smanjiti opterećenje organizma i rizik od dehidracije te drugih zdravstvenih tegoba. Liječnica Bekavac pritom naglašava važnost nekoliko jednostavnih, ali učinkovitih preventivnih mjera.

"Najvažnija preporuka je izbjegavati boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, osobito između 10 i 17 sati. Potrebno je redovito unositi dovoljno tekućine tijekom cijelog dana, a ne čekati osjećaj žeđi jer je žeđ već znak početne dehidracije. Većina odraslih osoba tijekom toplinskog vala treba unositi najmanje 2 do 3 litre tekućine dnevno, a kod pojačanog znojenja i više. Najbolji izbor je obična voda. Korisni mogu biti i nezaslađeni napitci, lagane juhe, svježe voće te smoothieji. Alkohol treba izbjegavati, a energetska pića nisu preporučljiva zbog visokog sadržaja kofeina i šećera. Važno je naglasiti da ni pretjeran unos vode nije poželjan. Tekućinu treba unositi ravnomjerno tijekom dana, a ne odjednom u velikim količinama", savjetuje dr.med. Bekavac.

"Preporučuje se nositi laganu, prozračnu odjeću svijetlih boja od prirodnih materijala, koristiti šešir ili drugo pokrivalo za glavu te zaštititi kožu sredstvima za zaštitu od UV zračenja. Obroci trebaju biti manji i češći, s naglaskom na voće i povrće koje pomaže nadoknadi tekućine i minerala izgubljenih znojenjem", dodaje.

Foto: Lucija Ocko/PIXSELL

Zaštita od vrućine na otvorenom i u zatvorenim prostorima

Zaštita od visokih temperatura ne podrazumijeva samo izbjegavanje sunca tijekom najtoplijeg dijela dana. Kako bi se smanjio rizik od zdravstvenih tegoba, važno je pridržavati se niza preporuka koje se odnose uz boravak na otvorenom, i u zatvorenim prostorima.

"Osim izbjegavanja izlaganja vrućini, važno je održavati ugodnu temperaturu u zatvorenom prostoru. Preporučuje se rashladiti prostorije prije boravka u njima, koristiti klima-uređaj tako da hladan zrak ne puše izravno u osobe te tijekom noći provjetravati prostor kada vanjska temperatura padne. Ventilatori mogu pomoći cirkulaciji zraka. Preporučuje se da razlika u temperaturi unutarnjih prostorija i vanjskoj temperaturi ne bude više od 7 stupnjeva Celzija. Posebnu pozornost treba obratiti na redovito uzimanje propisane terapije te pravilno skladištenje lijekova prema uputama proizvođača. Osobe s kroničnim bolestima i one koje uzimaju više lijekova trebaju biti posebno oprezne tijekom toplinskih valova. Ako imaju nedoumice vezane uz svoju terapiju, mogu se savjetovati sa svojim liječnikom. Također, dodatan oprez potreban je kod osoba koje se oporavljaju od akutne bolesti ili operativnog zahvata. U slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja potrebno je javiti se liječniku", upozorava dr.med. Bekavac.

ZA FIT LJETO /

Kineziolog Leo pokazao je vježbe za žene: 'Jednu čestu zabludu čujem svaki dan'

Osim toga, liječnica dodaje da tijekom toplinskog vala treba izbjegavati teže fizičke aktivnosti na otvorenom u najtoplijem dijelu dana te napominje ako je rad ili boravak na otvorenom neizbježan, aktivnosti treba organizirati u najhladnijem dijelu dana, rano ujutro ili u večernjim satima.

"Preporučuju se češće stanke u hladu ili klimatiziranom prostoru te redovit unos tekućine. Osobe koje rade ili vježbaju na visokim temperaturama trebaju piti manje količine vode češće, približno jednu čašu svakih 15 do 20 minuta, čak i ako ne osjećaju žeđ", napominje dr.med. Bekavac.

Najugroženije skupine stanovništva

Iako visoke temperature mogu utjecati na svakoga, određene skupine stanovništva u većem su riziku od zdravstvenih komplikacija. Dr. Bekavac pritom posebno izdvaja one kod kojih je sposobnost prilagodbe organizma na vrućinu smanjena.

"Najveći rizik od štetnih učinaka visokih temperatura imaju: osobe starije od 65 godina, dojenčad i mala djeca, osobe koje boluju od kroničnih bolesti, trudnice, radnici koji rade na otvorenom, sportaši, pripadnici vojske i drugih službi koje rade u zahtjevnim uvjetima na otvorenom", navodi liječnica.

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Simptomi toplinskog udara i iscrpljenosti

Dugotrajna izloženost visokim temperaturama može dovesti do narušavanja normalne regulacije tjelesne topline i gubitka tekućine. Važno je pravodobno prepoznati prve znakove opterećenja organizma kako bi se spriječile ozbiljnije komplikacije.

Dr.med. Barbara Bekavac objašnjava razliku toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara: "Toplinska iscrpljenost nastaje kada organizam više ne uspijeva dovoljno učinkovito nadoknaditi gubitak tekućine i rashlađivati se. Najčešći simptomi su pojačano znojenje, umor i slabost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina ili povraćanje, grčevi u mišićima i ubrzan puls. Koža je obično vlažna i topla, a tjelesna temperatura najčešće nije značajno povišena. Tegobe se uglavnom povlače nakon odmora u hladu i nadoknade tekućine."

Prva pomoć kod toplinske iscrpljenosti ključna je za sprječavanje daljnjeg pogoršanja stanja i mogućih komplikacija, a dr.med. Bekavac navodi što napraviti: "Treba premjestiti osobu u hlad ili klimatiziran prostor, dati tekućinu u manjim, učestalim gutljajima, ukloniti suvišnu odjeću, obuću i čarape, rashlađivati hladnim oblozima ili hladnom vodom, ostati uz osobu dok se stanje ne poboljša i potražiti liječničku pomoć ako se simptomi ne povuku ili se pogoršavaju."

SVAKA JE SEKUNDA VAŽNA /

Stručnjak objašnjava kako pomoći kada se netko guši hranom: 'Jedna se metoda ne preporučuje'

Za toplinski udar liječnica Bekavac kaže da je hitno, životno ugrožavajuće stanje koje nastaje kada zakažu mehanizmi regulacije tjelesne temperature: "Karakteriziraju ga tjelesna temperatura viša od 40 stupnjeva Celzija, vruća, često suha koža, poremećaj svijesti, zbunjenost ili delirij, jaka slabost, ubrzano disanje i rad srca te mučnina i povraćanje."

Prva pomoć kod toplinskog udara zahtijeva brzo i pravilno postupanje, budući da se radi o hitnom stanju koje može imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Liječnica naglašava da je važno znati osnovne korake zbrinjavanja do dolaska hitne medicinske pomoći. "Odmah treba nazvati hitnu medicinsku pomoć, premjestiti osobu u hlad ili rashlađen prostor, ukloniti višak odjeće, odmah započeti intenzivno hlađenje hladnom vodom, tuširanjem, polijevanjem ili hladnim oblozima, ako je moguće, uroniti osobu u hladnu vodu, ostati uz osobu do dolaska hitne pomoći i osobi s poremećajem svijesti ne davati tekućinu na usta; osobu bez svijesti koja diše postaviti u bočni položaj", zaključuje dr.med. Barbara Bekavac.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

NISU BEZOPASNE /

Ovih 17 navika mogle bi vam skratiti život: 'Uzrokuju puno više štete nego što mislite'