Krvni test za otkrivanje ozbiljnog stanja sve je bliže: Znanstvenici pronašli biološke markere

Depresija pogađa gotovo šest posto odrasle populacije, no njezina dijagnoza i dalje predstavlja velik izazov. Simptomi se razlikuju od osobe do osobe, a procjena se uvelike oslanja na ono što pacijenti sami kažu i na kliničku procjenu liječnika, što može biti subjektivno. Razvoj objektivnog krvnog testa mogao bi iz temelja promijeniti pristup ovom raširenom mentalnom poremećaju, a najnovija istraživanja pokazuju da smo tom cilju bliže no ikad.

Imunološke stanice kao ogledalo duševnog stanja

Jedna od najperspektivnijih studija usredotočila se na biološko starenje imunoloških stanica zvanih monociti. Tim istraživača iz Sjedinjenih Američkih Država analizirao je uzorke krvi 261 žene s HIV-om, skupine koja ima dva do tri puta veći rizik od depresije, te 179 žena bez virusa. Kada su usporedili biološke markere iz krvi sa simptomima depresije koje su žene prijavile, otkrili su jednu statistički značajnu vezu: ubrzano starenje monocita bilo je povezano s nefizičkim simptomima depresije, kao što su osjećaj beznađa, gubitak zadovoljstva u aktivnostima koje su osobu ranije veselile i osjećaj neuspjeha.

TEŠKE POSLJEDICE /

Svrbež u uhu prerastao u ozbiljnu dijagnozu: Majka dvoje djece (29) šalje upozorenje

"Ovo je posebno zanimljivo jer ljudi s HIV-om često imaju fizičke simptome poput umora, koji se pripisuju njihovoj kroničnoj bolesti, a ne dijagnozi depresije", pojasnila je Nicole Beaulieu Perez, istraživačica psihijatrije s njujorškog sveučilišta. "Naše otkriće okreće tu pretpostavku naglavce jer smo utvrdili da su ove mjere povezane s raspoloženjem i kognitivnim simptomima, a ne sa somatskim."

Znanstvenici su za mjerenje starenja stanica koristili relativno novu metodu "epigenetskog sata" nazvanu MonoDNAmAge. Ona promatra molekularne oznake na DNK monocita kako bi procijenila njihovu biološku starost u usporedbi s kronološkom. Ovaj pristup pokazao se preciznijim od starijih metoda, sugerirajući da bi se buduća istraživanja trebala fokusirati na specifične vrste stanica.

'OSLUŠKUJTE TIJELO' /

'Bezopasne' glavobolje pretvorile su se u uputnicu za hitan pregled: 'Nevjerojatno sam zahvalan'

Potraga za biološkim potpisom depresije

Istraživanje starenja monocita samo je dio šire potrage za pouzdanim biomarkerima depresije. Druga linija istraživanja, provedena na Sveučilištu Illinois u Chicagu, potvrdila je da test koji mjeri aktivnost staničnog proteina Gs-alfa može pomoći u procjeni težine depresije. Taj test je čak mogao razlikovati pacijente koji su uzimali antidepresive od onih koji nisu, pokazujući potencijal i za praćenje učinkovitosti terapije.

Osim toga, znanstvenici istražuju i druge potencijalne markere. Kronična upala niske razine često se dovodi u vezu s depresijom, pa se prate upalni markeri poput C-reaktivnog proteina (CRP) i interleukina-6 (IL-6). Proučavaju se i specifični geni u krvnom serumu, od kojih se gen S100A12 pokazao kao najvrjedniji za kliničku dijagnostiku. Novija istraživanja bave se i mikroRNA molekulama, čije su razine bile drugačije u krvi tinejdžera s depresijom, a mogle su čak predvidjeti i težinu simptoma devet mjeseci unaprijed.

LIJEČNIK UPOZORAVA /

Popularni vitamin mogao bi biti koban za zdravlje: 'Može oštetiti srce i bubrege'

Prema preciznijoj i personaliziranoj skrbi

Iako su ovi rezultati iznimno obećavajući, važno je naglasiti da krvni test za depresiju još nije spreman za široku kliničku upotrebu. Ipak, on predstavlja sveti gral moderne psihijatrije. Razvoj objektivnog biološkog testa mogao bi revolucionirati dijagnostiku i liječenje.

"Depresija nije poremećaj koji kod svakoga izgleda isto, zbog čega je važno uzeti u obzir različite prezentacije, a ne samo kliničku oznaku", ističe Perez. Rani i precizniji testovi omogućili bi brže uvođenje terapije, prije nego što poremećaj naruši cjelokupno zdravlje. Neliječena depresija, naime, često može dovesti do drugih zdravstvenih problema i prerane smrti.

Krajnji cilj je spojiti subjektivno iskustvo pacijenta s objektivnim biološkim podacima. "Težimo tome da u mentalnom zdravlju spojimo subjektivno iskustvo s objektivnim biološkim testiranjem", kaže Perez. To bi bio temelj za preciznu i personaliziranu skrb, prilagođenu svakom pojedincu.

Put od laboratorijskog otkrića do kliničke primjene je dug, no svaki korak naprijed budi nadu. Otkrića bioloških markera u krvi ne samo da produbljuju naše razumijevanje depresije kao složene bolesti koja pogađa i um i tijelo, već i utiru put budućnosti u kojoj će dijagnoza mentalnih poremećaja biti brža, preciznija i, što je najvažnije, manje stigmatizirana.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

NISU BEZOPASNE /

Ovih 17 navika mogle bi vam skratiti život: 'Uzrokuju puno više štete nego što mislite'

POGLEDAJTE VIDEO: Danac Morten već 20 godina živi u Splitu: 'Volim ovo mjesto'