Ovo su najučinkovitije namirnice za smanjenje rizika od demencije: 'Nikad nije kasno'
Mediteranska prehrana, bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, maslinovim uljem i ribom, dokazano štiti srce i usporava kognitivni pad kod starijih osoba
Desetljećima se o "hrani za mozak" govorilo kao o nečemu odvojenom od hrane za ostatak tijela. No, znanost danas jasno pokazuje da je takva podjela nepotrebna. Ono što je dobro za vaše tijelo, a pogotovo za srce, izravno hrani i štiti vaš mozak.
Ključ leži u krvožilnom sustavu, objašnjavaju stručnjaci. "Srce i mozak imaju sličnu vaskularnu anatomiju", ističe dr. Jonathan Graff-Radford, neurolog s klinike Mayo. Kada krvne žile koje opskrbljuju mozak postanu sužene ili bolesne, moždane stanice mogu odumrijeti.
Mikroskopski moždani udari, kojih većina ljudi nije ni svjesna, postupno uskraćuju moždanom tkivu kisik i hranjive tvari, što s vremenom može dovesti do problema s pamćenjem i razmišljanjem povezanih s demencijom. Stoga, zaštita krvnih žila prehranom postaje prva linija obrane za kognitivno zdravlje.
Dva prehrambena modela u fokusu znanosti
Znanstvenici ističu mediteransku i MIND dijetu (Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay) kao najučinkovitije u smanjenju rizika od demencije. Mediteranska prehrana, bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, maslinovim uljem i ribom, dokazano štiti srce i usporava kognitivni pad kod starijih osoba.
Kao nadogradnja, znanstvenici su razvili MIND dijetu, koja spaja najbolje elemente mediteranske i DASH dijete, izvorno osmišljene za borbu protiv visokog krvnog tlaka. Studija koju je provela nutricionistička epidemiologinja Martha Clare Morris pokazala je zapanjujuće rezultate: MIND dijeta smanjila je rizik od Alzheimerove bolesti za čak 53 posto kod sudionika koji su je se strogo pridržavali.
No, ono što je možda i najvažnije jest da su i oni koji su je slijedili umjereno dobro imali značajne koristi, smanjivši rizik za otprilike 35 posto. "Mislim da će to motivirati ljude", izjavila je Morris. Dijeta naglašava deset "zdravih skupina namirnica za mozak" i preporučuje ograničavanje pet nezdravih, poput crvenog mesa, maslaca, sira, slatkiša i pržene hrane.
Ključne namirnice za vaš jelovnik
Na temelju ovih spoznaja, stručnjaci preporučuju redovito uključivanje određenih namirnica u prehranu.
Zeleno lisnato povrće i bobičasto voće
Povrće poput špinata, kelja i blitve najvažnije je za zaštitu mozga. Jedna je studija pokazala da je svakodnevna konzumacija odgodila kognitivno starenje za impresivnih 11 godina. Bobičasto voće, a posebno borovnice i jagode, naziva se "superhranom" za mozak zbog visoke koncentracije antioksidansa koji štite moždane stanice.
Riba, orašasti plodovi i maslinovo ulje
Masna riba poput lososa, bogata omega-3 masnim kiselinama, ima snažna protuupalna svojstva. Preporučuje se konzumacija barem jednom do dva puta tjedno. Istraživanja pokazuju da su osobe koje su redovito jele ribu imale manje patoloških promjena u mozgu povezanih s Alzheimerovom bolešću. Šaka orašastih plodova, poput oraha, osigurava zdrave masti i vitamin E, dok je maslinovo ulje temelj zdrave prehrane. Samo pola žlice dnevno povezano je s manjim rizikom od smrti uzrokovane demencijom.
Mahunarke i cjelovite žitarice
Grah, leća i slanutak osiguravaju stabilnu opskrbu glukozom, glavnim gorivom za mozak, te vlakna koja hrane dobre crijevne bakterije, smanjujući tako upale u cijelom tijelu, uključujući i mozak.
Zaštitni učinak hrane
Zaštitni učinak ove hrane leži u bogatstvu specifičnih spojeva koji se bore protiv dva ključna neprijatelja mozga: oksidativnog stresa i upala. Oksidativni stres nastaje kada u tijelu postoji neravnoteža između slobodnih radikala, nestabilnih molekula koje oštećuju stanice, i antioksidansa koji ih neutraliziraju.
"Slobodni radikali nanose štetu po cijelom tijelu... Svaki dio našeg tijela potencijalno je podložan oksidativnom stresu", objašnjava dr. Scott Kaiser, ravnatelj gerijatrijskog kognitivnog zdravlja na Pacific Brain Health Center. Kada konzumiramo hranu bogatu antioksidansima, ti spojevi doslovno "love" i uništavaju slobodne radikale. Među najmoćnijima su karotenoidi, pigmenti koji voću i povrću daju žutu, narančastu i crvenu boju.
Nedavna studija, koja je gotovo 17 godina pratila više od 7000 ljudi, otkrila je da su osobe s višim razinama karotenoida u krvi, poput luteina i beta-kriptoksantina, imale značajno manji rizik od demencije, piše HuffPost.
U konačnici, ne radi se o potpunom odricanju, već o stvaranju ravnoteže. "Važno je ne misliti o poslasticama kao o 'varanju'. U redu je počastiti se. Ključ je u umjerenosti", kaže Shawn Richardson, direktor nutricionističkih usluga.
Najvažnija poruka jest da zdrave prehrambene navike treba graditi dugoročno. Dosljednost tijekom godina pruža najbolju zaštitu. Kako zaključuje dr. Kaiser, "nikad nije prerano ni prekasno. Gotovo svatko može imati koristi od poboljšane prehrane u bilo kojem trenutku."
POGLEDAJTE GALERIJU